"Države ne mogu da koriste opšte principe da ograniče pravo novinara na zaštitu izvora, poput nacionalne bezbjednosti, zdravstvo, javni red i mir. Jedini izuzeci su u slučajevima gdje je neophodno da se spriječi činjenje krivičnog djela i gdje je potrebno istražiti krivično djelo, a tužilac ili policija nemaju drugo raspoloživo sredstvo da istraže. Zakon u toj oblasti treba da bude veoma jasan,” rekao je ekspert Savjeta Evrope (SE) Joan Barata.
On je radio ekspertizu Nacrta Zakona o medijima, o kome se juče raspravljalo na okruglom stolu.
Na Nacrt je stigao veliki broj primjedbi, među kojima i dijela predstavnika medijskih organizacija, koji izražavaju bojazan zbog namjere Vlade da novinari budu dužni u izuzetnim slučajevima otkriju izvor informacija. Takve amandmane dostavilo je i DPNCG, Institut za medije, CIN CG,NVO Media centar i CGO.
“Uvijek postoji ta tendencija da se shvati da to što rade druge zemlje da su to međunarodni standardi. To su interesantni parametri, ali nisu standardi. Zapadnoevropske zemlje mogu da pogriješe, ne znači da je to ispravno”, objasnio je Barata, komentarišući preprouke o potrebi da s eu izuzetnim situavijama moraju otkriti novinarski izvori.
Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Mila Radulović apelovala je da se izbriše odredba, navodeći da postoji loša praksa kada je u pitanju zaštita izvora, da su neki novinari bili pod tajnim nazorom jer nijesu htjeli da odaju izvore, da su drugi osuđeni na zatvorsku kaznu zbog istog.
"I sada postoji bojazan da se u predmetu istrage napada na našu koleginicu primjenjuje tajni nadzor nad novinarima,", navela je ona, podsjetivši da upravo SE ne odobrava takav pristup novinarima. "Tražimo da se zadrži sadašnje rješenje i da se Konvencija o ljudskim pravima i praksa Evropskog suda u tom dijelu direktno primjenjuje," navela je.
Direktor Regionalne medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (Maje) i predstavnik "Vijesti", Vuk Maraš podsjetio je na slučaj poslanika, koji je stavljen u zatvor, zato jer nije otkrio svoj izvor. "To će se desiti novinarima ako ne otkriju ko su izvori. Ipak "Vijesti" po cijenu bilo čega izvore neće otkrivati", poručio je Maraš.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da će razmotriti sve primjedbe, a da su prilikom izrade dokumenta ispoštovali preporuke međunarodnih organizacija. On je pojasnio da će nakon analize pristiglih primjedbi, usklađiuvanja za zakonodavstvom, Nacrt dokumenta biti upućen na drugo ekspetsko čitanje. "Predviđeno je da Zakon bude usvojen u drugom kvartalu ove godine", istakao je Bogdanović.
Šefica misije OEBS u Crnoj Gori Mariz Davije poručila je da su slobodni i nezavisni mediji kamen temeljac svakog demokratskog društva. "Novinari moraju biti u stanju da rade u sigurnom okruženju, zaštićeni zakonskim okvirom koji štiti njihova prava da objektivno izvještavanju, bez straha od posljedica", kazala je Davije.
Polemiku je izazvalo i pitanje samoregulacije medija, koje bi, prema Nacrtu zakona, trebalo da finansira država. Dio medijske zajednice smatra da je to pitanje etike, te da bi svaki medij trebalo zasebno da finansira samoregulaciju. U Agenciji za elektronske medije drugačijeg su mišljenja.
“Ideja je bila da se pomogne opstanak crnogorskih medija, jer svi znamo da su crnogorski mediji u velikoj krizi i da mediji koji dolaze preko interneta uzimaju gro para tradicionalnim medijiam.
U toku rada cijele Radne grupe, niko nije bio protiv finansiranja samoregulacije iz Fonda za medijski pluralizam”, rekao je Ranko Vujović, Agencija za elektronske medije.
Radulović je međuitm kazala da "na Radnoj grupi nije bilo dogovora da samoregulacija treba da se finansira i da nije sporno, nego je Ministarstvo reklo na kraju da je njihov stav Vlada smatra da treba da se pomogne samoregulacija"."Ja sam se usprotivila tome”, navela je.
Na okruglom stolu novinari su ocijenili i da je potrebno jasnije definisati neke termine poput dužne novinarske pažnje i javnog interesa, kako bi se smanjio prostor za zloupotrebe. U SE navode da to nije nužno.
Maraš je istakao da je problematično što podsticanje medijskog pluralizma, predviđeno Nacrtom, više izgleda kao podrška prorežimskim medijima. To je pojasnio time da bi se postojećim rješenjem, za sve komercijalne nacionalne i lokalne emitere u Crnoj Gori izdvojilo deset puta manje novca koliko se godišnje iz Budžeta izdvaja za RTCG.
"Kad pogledate podatke o gledanosti i povjerenju, vidjećete da televizija 'Vijesti' ima mnogo veću gledanost nego RTCG", istakao je Maraš.
