Žene novinari na Balkanu svakodnevno se suočavaju sa zlostavljanjem putem interneta. Mnoge kažu da su prepuštene same sebi.
Kao novinarka u Srbiji, Tatjana Vojtehovski i ranije se suočavala sa zastrašivanjem putem interneta. Napadi su se, međutim, pogoršali 2015. nakon što je na jednoj srpskoj televiziji vodila emisiju o pedofiliji u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, tabu temi za mnoge društveno konzervativne Srbe.
„Divim se ljudima koji tvrde da se ne boje. Ja se bojim ”, rekla je 49-godišnja Vojtehovska. Ljudi kažu 'to je samo na internetu, to je virtuelni svijet'. Kažem da to nije istina zato što ti ljudi postoje. Oni postoje, na ulicama su."
Prošlog mjeseca, Apelacioni sud u glavnom gradu Srbije, Beogradu, osudio je Branka Tomića na osam mjeseci kućnog pritvora nakon što se izjasnio krivim za prijetnje smrću putem Tvitera Vojtehovskoj i njenoj 28-godisnjoj kcerki. Tomićev čin bio je samo jedan u rastućoj globalnoj epidemiji online napada na žene novinarke.
Region Balkana nije izuzetak. I dok je Vojtehovska dočekala pravdu, drugi kažu da vide malo ili nimalo smisla u tome što se žale poslodavcima ili policiji s obzirom na to da kritičari kažu da je kažnajavnje počinilaca sistemski neuspjeh, ukazuju nalazi analize BIRN-a.
"Najviše me pogodilo kako su ljudi okretali glavu i dopustili da se to dogodi", rekla je Milena Perović Korać, novinarka crnogorskog nedjeljnika Monitor, koja je od 2011. godine bila meta takvog zlostavljanja. “Nije bilo reakcije i upravo to je bila najstrašnija stvar."
Globalni trend
Istraživanje koje je sprovela Međunarodna ženska medijska fondacija (IVMF) u 2018. godini, skoro dvije trećine ispitanih novinarki kazale su da im makar jednom prijećeno ili da su bile žrtve maltretiranja. Takođe, 2018. godine, Međunarodna federacija novinara, IFJ, izvijestila je da je 66 odsto žena novinara koje su bile žrtve maltretiranja na internetu napadnuto na osnovu rodne pripadnosti.
Za napadače, pristup žrtvama nikada nije bio lakši. Društveni mediji postali su nezamjenjiv alat za novinare, ali ih istovremeno izlažu i pohvalama i progonima, 24 sata dnevno.
Prema istraživanju IVMF-a, 90 odsto ispitanika prijavilo je, u proteklih pet godina, porast prijetnji putem interneta, a 82 odsto je reklo da se broj digitalnih napada povećao, “uključujući i takve aktivnosti kao što su hakovanje profila na društvenim mrežama ili krađu i kompromitovanje ličnih podataka”.
Online zlostavljanje žena novinara nije samo zbog njihovog rada, nego i zbog pola, često navodeći njihov izgled, porodični život i lične odnose. „Kurva“, „drolja“ i „prostitutka“ samo su neke od uvreda koje žene novinari svakodnevno primaju putem interneta. Stručnjaci kažu da su takvi napadi seksistički po prirodi i da se koriste za zastrašivanje, diskreditaciju i plašenje i često utiču i na način na koji novinarka radi svoj posao i kako se ponaša u privatnom životu.
Praćenje takvih prijetnji na Balkanu nije lako. Vlasti i udruženja novinara rijetko razlikuju prijetnje na internetu od drugih oblika zastrašivanja, kao što su verbalno ili fizičko zlostavljanje.
U Bosni, na primjer, lokalna asocijacija novinara kaže da je u periodu od 2016. do aprila 2019. godine zabilježila 52 napada na novinarke, onlajn i na drugi način. Dok je jedan broj slučajeva rezultirao osuđujućim presudama, “značajan broj slučajeva je zaključen zbog nepostojanja osnovane sumnje da predstavljaju krivična djela”, kaže Una Telegrafčić, advokatica Udruženja BiH novinara.
Safejournalist.net, regionalna platforma koju djelimično finansira Evropska unija i koja se zalaže za slobodu medija i bezbjednsot novinara, dokumentovala je 34 napada na novinarke u Bosni od 2015, 32 u Srbiji, 13 na Kosovu, 10 u Sjevernoj Makedoniji i 8 u Crnoj Gori. Svaka zemlja nekada je bila dio socijalističke jugoslovenske federacije, koja se raspala u ratu devedesetih godina.
Tokom istog perioda, Savjet Evrope, glavno evropsko tijelo za prava, dobio je izvještaje o sedam takvih slučajeva u Srbiji, šest u Sjevernoj Makedoniji, šest u Bosni i četiri u Crnoj Gori. U Crnoj Gori, Perović Korać i drugi u nedeljniku Monitor bili su meta orkestrirane kampanje crnogorskih medija koji su podržavali vladajuću Demokratsku partiju socijalista, DPS. Ni vlada ni tužilaštvo nisu odgovorili na njene žalbe na litaniju prijetnji putem interneta, pa su Perović Korać i još jedan novinar pokrenuli privatnu tužbu 2011. godine. Prvostepena presuda izrečena je u junu prošle godine, po kojoj su portparol crnogorske vlade Srđan Kusovac i država morali da plate 2.000 eura za uvrede i govor mržnje objavljene u državnom dnevniku Pobjeda, gdje je Kusovac nekada bio glavni urednik.
„U tom prvom trenutku vi ste sami“, rekla je Perović Korać za BIRN.
Psihološki uticaj
IVMF je u svom istraživanju iz 2018. godine objavila da većina zlostavljanih žena, 63 odsto, kaže da su napadi na njih ostavili psihološke ožiljke u smislu anksioznosti, straha ili stresa.
Drugi „alarmantni zaključak“ izveštaja IFJ-a bio je da velika većina slučajeva ostaje nekažnjena, sa samo 53% žrtava online zlostavljanja koje prijave napade svojim urednicima, sindikatu ili policiji. U dvije trećine tih slučajeva ništa se ne dogodi, navodi se u izvještaju. Od onih koji su odlučili da ne prijave zlostavljanje, 75% je reklo da ne vjeruju da bi to to promijenilo, dok je 23% zabrinuto zbog efekta koje bi to imalo na njihov rad.
“Zabrinjavajuće je to što se žene novinari navikavaju na uznemiravanje putem interneta i prihvataju to ka0 “uobičajene” situacije,” kaže IFJ.
Ivana Stoimenovska, psihološkinja iz Skoplja, glavnog grada Sjeverne Makedonije, kaže da trauma koju doživljavaju žene koje su meta seksualnog uznemiravanja često ostaje neprimjećena od strane društva, “zbog kulture prikrivanja i ćutanja što ženama ne daje odgovarajući prostor da podijele svoja iskustva i prevaziđu strahove."
Meri Jordanovska, makedonska novinarka u novinskoj agenciji Makfak, a koja je i sama bila meta takvog zlostavljanja, izjavila je da je govoriti o tome vitalno za emocionalno iscjeljenje i sprečavanje više takvih napada.
"Razmjenom, otvaranjem, shvatate da niste sami sa ovim problemom i da se mnoge druge novinarke suočavaju sa istim oblicima uznemiravanja, bilo na internet ili van njega“, rekla je Jordanovska za BIRN.
Za Jovanu Gligorijević, novinarku liberalnog srpskog nedjeljnika Vreme, takvo zlostavljanje postalo je dio svakodnevnog života.
"Neko ko se zove Damian Ki, napisao mi je da sam albanska kurva, da želi da mi razbije glavu i da su novinari najgora vrsta ljudi koji stalno omalovažavaju Srbiju", rekla je Gligorijević za BIRN. U sljedećoj poruci, "Ki" je pitao Gligorijević zašto se ne ubije.
Gligorijević je snimila sve onlajn prijetnje koje je dobila u periodu od jedne sedmice. One su polazile od poziva na samoubistvo do poruka koje je opisuju kao “vreću sranja koja živi u izlogu u ulici Crvenih fenjera”, kao “vaginalnu preduzetnicu”, “frustriranu kurvu bez djece” i “malo plaćenu novinarku koja povremeno odlazi u Amsterdam da radi kao prostitutka kako bi skrpila kraj s krajem”.
Savršena oluja
Telegrafčić, advokatica Linije za pomoć novinarima u Bosni kaže da oni koji zlostavljaju novinarke često pretpostavljaju da one neće reagovati ili prijaviti napade i da komentari o fizičkom izgledu novinarki ili njihovom bračnom statusu odražavaju ukorijenjene šovinističke stavove na Balkanu.
Novinarke su takođe žrtve šovinističkih komentara političara, sagovornika i njihovih urednika ili direktora, kazala je Telegrafčić.
Medijski stručnjak Mehmed Halilović kaže da se novinarke na Balkanu suočavaju sa savršenom olujom rasprostranjene mizoginije i prezira prema novinarima uopšte.
"Postoji pretpostavka kada su u pitanju ti mačo muškarci - oni misle da je lakše nositi se sa ženama novinarima, bilo kroz direktne prijetnje ili omalovažavanje", rekao je Halilović za BIRN.
„Nasilje je osnovno sredstvo kojim se koristi javnost, što ima negativan odnos prema muškim i ženskim novinarima, ali vlasti ga, nažalost, takođe koriste.“
Na Kosovu, šefica Udruženja novinara Kosova, Gentiana Begoli, kaže da rukovodećim i uredničkim pozicijama u medijima dominiraju muškarci.
„Žene novinari se ustručavaju da prijave prijetnje protiv njih, uzimajući u obzir opšti pristup prema ženama u našem društvu“, kazala je Begoli za BIRN.
U Sjevernoj Makedoniji, Kristina Ozimec, glavna urednica Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu, kaže da su prijetnje i uznemiravanje usmjerene protiv žena novinara "toliko dugo stavljane pod tepih da su, nažalost, postale uobičajene, vrsta prihvaćenog oblika profesionalnog rizika za žene koje se bave ovom profesijom."
„Uznemiravanje, često na seksualnoj osnovi, ne dolazi samo od pojedinaca van radnog mjesta, već često i u različitim oblicima od muških kolega na poziciji koja im pruža moć“, rekla je Ozimec za BIRN.
U Srbiji, Vojtehovski kaže da i dalje živi sa psihološkim uticajem zlostavljanja koje joj stiže putem interneta.
"Ne znam kako izgledaju i da li će preći granice pisane komunikacije", rekla je o onima koji je uznemiravaju. „Živiš s tim i treba da se navikneš na to. Ja nikada nisam."
Klima zastrašivanja u Srbiji
U svom najnovijem izvještaju, američka demokratska organizacija Freedom House okarakterisala je Srbiju kao „djelimično slobodnu“ i upozorila na „okruženje zastrašivanja i uznemiravanja koje sprečava svakodnevni rad novinara“.
“Klevete i verbalno maltretiranje od strane političara kao i putem interneta su sveprisutni, a napadi tabloida naklonjenih vlasti redovna su pojava. Medijski radnici se često nazivaju "izdajnicima" i "stranim plaćenicima", piše u izvještaju.
Statistike koje prikuplja SHARE fondacija, nevladina organizacija sa sjedištem u Srbiji i koja se bavi digitalnim pravima, podržava nalaze izvještaja. Godine 2018. SHARE je registrovala četiri slučaja prijetnji novinarima putem interneta. Jedna osoba je uhapšena u maju te godine.
SHARE je zabilježio još četiri samo u prvih pet mjeseci ove godine, uključujući i dva protiv istaknute ženske istraživačke novinarke Brankice Stanković, koja je dobila policijsku zaštitu 2009. godine zbog upućenih joj prijetnji smrću.
SHARE je rekao da je zamjenik gradonačelnika Niša, grada na jugu Srbije, takođe, uvrijedio novinarku Senu Todorović preko Tvitera i da je urednica vebsajta Kolubarske, Darija Ranković, takođe bila izložena pritisku.
U 2017. godini, SHARE je registrovao dva takva slučaja, šest u 2016. i sedam u 2015. godini.
Prevela: Tamara Ivanković
Tekst je preuzet sa https://balkaninsight.com/2019/06/18/online-abuse-now-commonplace-for-balkan-women-reporters/?fbclid=IwAR2OevtKQuagx7MvlqslKE9tjr3Rph6CQbc5vm0Mj5HgFgn38XsM9G1stE4
Komentar generalne sekretarke DNPCG / https://balkaninsight.com/2019/06/18/we-must-unite-to-stop-them-insulting-us/?fbclid=IwAR0rqdYtqNo4I7l-2bXT3zN0hP0bLEY0Txh6o9TneSLV6SBfV9QxTyUhSnw
