Društvo profesionalnih novinara je sa 30-ak NVO organizacija zatražilo od Vlade/ Ministarstva odbrane da iz predloga izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe kojima se predviđa neustavno skrivanje informacija od javnog značaja.
Inicijativu je pokrenuo MANS, a sve nakon što je Vlada krenula u izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama I Zakona o tajnosti podataka. Dok bi Zakon o SPI trebalo biti unapređen, ovim drugim propisom će potpuno biti blokiran prstup informacijama što novinarima I civilnom sektoru otežava rad u javnom interesu. Takođe, onemogućava transparentnost organa javne vlasti, čiji rad mora biti pod okom javnosti.
U saooštenju 34 NVO, među kojima I DPNCG, podsjeća se da su identične izmjene Zakona o tajnosti podataka Vlada povukla iz skupštinske procedure nakon javnih kritika međunarodnih i crnogorskih nevladinih organizacija, ali je Ministarstvo odbrane identičan predlog stavilo na javnu raspravu koja se završava naredne sedmice.
“Predloženim izmjenama se omogućava svim državnim organima da proglase informacije tajnom, ukoliko bi njihovo otkrivanje uticalo na “ostvarivanje funkcije organa”. Tako široko određenje razloga iz kojih se dokumenta mogu sakriti od očiju javnosti nisu u skladu sa Ustavom, niti sa međunarodnim standardima.
U članu 51 Ustav Crne Gore garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama i predviđa da ono može biti ograničeno samo ako je to u interesu zaštite života; javnog zdravlja; morala i privatnosti; vođenja krivičnog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike.
Međunarodni standardi i precizni izuzeci od primjene prava na pristup informacijama su jasno propisani članom 19, stav 3 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kao i članom 10, stav 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima,“navodi se u saopštenju.
Ove izmjene Zakona su predložene, podsjeća se, nakon sve prisutnije prakse državnih organa da kriju ključne informacije o svom radu i potrošnji državnog novca koje su ranije bile javno dostupne.
U poslednjem izvještaju Evropska komisija je snažno kritikovala takvu praksu institucija i konstatovala da je prioritet prekidanje takvog trenda i unapređenje kako prakse, tako i zakonske regulative.
Umjesto toga, predložene izmjene Zakona uvode još veći prostor za skrivanje informacija i onemogućavaju nevladine organizacije i novinare da kontrolišu rad državnih organa, otkrivaju korupciju, kršenje ljudskih prava, kao i da prate sprovođenje vladinih politika i obaveza iz procesa evropskih integracija.
“Zbog toga pozivamo Ministarstvo da poštuje Ustav i zakone ove države, kao i međunarodne konvencije, i iz predloženih izmjena Zakona o tajnosti podataka izbriše odredbe koje ograničavaju pravo pristup informacijama, kao i rad nevladinih organizacija i novinara,” navodi civilni sektor u obraćanju Vladi.
Priredila:Lana Strugar
Fotografije:Savo Prelević, Vijesti
