Na dvodnevnom treningu o rodnoj ravnopravnosti za novinare/ke u Bečićima ocijenjeno je da bi upravo oni trebalo da budu primjer poštovanja rodne ravnopravnosti i da kroz etičke principe i profesionalne standarde, budu primjer društvu. Ocijenjeno je i da je za pozitivne promjene u tom smislu neophodno da se što više edukuju.
Trening je dio projekta „Ljudska prava i rodna ravnopravnost“, koji sprovodi Društvo profesionalnih novinara.
Projekat je predstavila koordinatorka Duška Pejović, koja je ukazala je na domaće i međunarodno zakonodavsto i dokumenta koja tretiraju ovu oblast, ističući da je rodna ravnopravnosti treći od osam milenijumskih ciljeva UN-a.
Cilj treninga je da se poveća osjetljivost prema rodnim pitanjima stvaranjem boljeg razumijevanja koncepata pola i roda, kazala je trenerica Vesna Rajković Nenadić. U ciljeve je uvrstila i razvijanje razumijevanje definicije rodno zasnovanog nasilja i načina i metoda rodno zasnovanog nasilja, kao i razgovore o nedostacima u izvještavanju o pitanjima žena, posebno pitanjima nasilja nad ženama. Ocijenila je da je neophodno poboljšati vještine i kvalitet izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju u medijima.
Kroz predavanja, vježbe, praktične primjere, Rajković Nenadić je govorila o položaju žena u crnogorskom društvu kao političkom pitanju i uslovu društvenog progresa, predstavila je kroz dostupna istraživanja „Sliku žene u crnogorskim medijima“. Teme koje su obrađivane na seminaru odnosile su se i na rodno osjetljivi jezik u medijima, vizuelni prikaz žena u medijima. Jedan od segmenata treninga posvećen je „mjerenju rodne osjetljivosti medija“, kao i „fenomenu rodno zasnovanog nasilja u medijima“.
Mediji biraju aktere, sagovornike/ce, i trebalo bi da novinari/ke na to obrate pažnju, budući da je procenat sagovornika u medijima značajno veći, ocijenile su učesnice treninga. Takođe smatraju da ne bi trebalo izbjegavati žene kao aktere, koje su kompetentne da govore na određenu temu.
Prema istraživanju UNDP-a u crnogorskim štampanim medijima i natelevizijama, procenat žena koje su govorile ili se o njima govorilo iznosi 13,2 odsto.
Učesnice treninga su ocijenile da bi trebalo izmjeriti nasilje nad novinarkama, vrstu napada, način i broj, te da se napadi na novinarke razlikuju od napada na novinare.
Kao problem su ocijenile i što same novinarke ne prepoznaju nasilje na poslu, te da je pitanje kako onda mogu izvještavati na tu temu.
Projekat Ljudska prava i rodna ravnopravnost realizuje se u sklopu Programa za podršku antidiskriminacionimi politikama rodne ravnopravnosti, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finasira ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.
