Vlada Crne Gore ne poštuje u potpunosti minimalne standarde za eliminisanje trgovine ljudima. Međutim, ona ostvaruje značajne napore da to postigne. Uprkos tim sveukupnim značajnim naporima, vlasti nijesu obezbijedile adekvatne dokaze o napretku u kažnjavanju osuđenih trafikanata ni o proaktivnom identifikovanju žrtava trgovine ljudima među osjetljivim grupama, stoga je Crna Gora stavljena u kategoriju dva, listu zemalja za nadzor, navodi se u novom globalnom izvještaju Stejt departmenta o trgovini ljudima.
Pozitivna novina s kraja izvještajnog perioda je, kako se dodaje, da je novi Koordinator za borbu protiv trgovine ljudima odredio za prioritet da se stvori mehanizam koji tačno prati statistiku o primjeni zakona za borbu protiv trgovine ljudima, ostvari povezivanje sa pravosuđem kako bi se riješili predmeti vezani za krivično gonjenje slučajeva trgovine ljudima i podigla svijest o trgovini ljudima u Crnoj Gori. Očekuje se da će ovi pozitivni koraci dovesti do opipljivih rezultata sljedeće godine.
"Crna Gora je prvenstveno zemlja tranzita za trgovinu ženama i djecom iz Ukrajine, Moldavije, Srbije, Albanije i Kosova ka Zapadnoj Evropi u svrhu komercijalne seksualne eksploatacije. U građevinarstvu je bilo prijavljenih slučajeva prinudnog rada. Ima tvrdnji da se djeca koja su strani državljani, naročito Romi, takođe trafikuju preko Crne Gore u svrhu prisilnog prosjačenja. Tokom 2008. godine nije bilo prijava o državljanima Crne Gore koji su trafikovani u druge zemlje. Grupe koje su osjetljive na trgovinu ljudima obuhvataju: žene koje se bave prostitucijom, maloljetne strance bez pratnje, pripadnike romske nacionalnosti i strane građevinske radnike. Takođe su podložne i izbjeglice i raseljena lica, jer im nedostatak pravnog statusa u Crnoj Gori ograničava pristup zakonitom zapošljavanju i socijalnim pravima", navodi se u izvještaju.
Nastaviti sa energičnim istragama
Preporuke za Crnu Goru su da nastavi sa energičnim istragama i gonjenjem krivičnih djela trgovine ljudima, a počinioce tog djela da osuđuje i izriče im kazne, uključujući saučesništvo bilo kog državnog zvaničnika u trgovini ljudima.
"Da obezbijedi da počinioci osuđeni za trgovinu ljudima dobiju adekvatnu kaznu; da poboljša vođenje podataka i evidencije o primjeni zakona vezanih za trgovinu ljudima; da poveća napore za identifikaciju žrtava među osjetljivim grupama, kao što su žene uhapšene zbog kršenja propisa o prostituciji, migranti bez dokumenata i djeca prosjaci i da ih uputiu vladino sklonište ili ka NVO-ima koje se bave pitanjima trgovine ljudima; da obezbijedi zaštitu za djecu potencijalne žrtve trgovine ljudima", piše u izvještaju.
Crnoj Gori se preporučuje i da nastavi nedavno pokrenutu kampanju za podizanje javne svijesti o borbi protiv trgovine ljudima i da nastavi sa energičnim naporima za koordinisanje rada svih subjekata za borbu protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori.
Nema prijavljenih slučajeva saučesništva zvaničnika
U izvještaju se navodi da Vlada Crne Gore tokom 2008. godine nije demonstrirala energičnu primjenu zakona o borbi protiv trgovine ljudima.
"Crna Gora zabranjuje trgovinu ljudima u svrhe seksualne i radne eksploatacije članom 444. Krivičnog zakonika, koji propisuje kazne koje su dovoljno oštre i srazmjerne kaznama koje su propisane za silovanje. Precizna statistika vezana za trgovinu ljudima za 2008. godinu nije bila dostupna, ali novi Koordinator radi na uspostavljanju mehanizma koji bi se pozabavio ovim problemom i poboljšao sevukupne napore vezane za krivično gonjenje. Prema informacijama dobijenih od nadležnih organa i medijskih izvještaja, vlasti su tokom izvještajnog perioda započele 18 slučajeva krivičnog gonjenja trgovine ljudima i osudile osam počinilaca trgovine ljudima. Zatvorske kazne su varirale od dvije godine do šest godina i 10 mjeseci. Vlasti su saopštile da se četvorica od osmoro osuđenih trafikanata trenutno nalazi na izdržavanju zatvorske kazne. Vlasti su takođe potvrdile da tri osuđena počinioca trgovine ljudima, koji su 2007. godine pojedinačno osuđeni na po pet godina zatvora, nijesu bila na izdržavanju kazne u zatvoru", dodaje se u izvještaju.
Kako dalje navode, iako je korupcija značajan problem u Crnoj Gori, tokom izvještajnog perioda, ni civilno društvo, ni mediji, ni vladine agencije nijesu prijavile konkretne tvrdnje o saučesništvu zvaničnika u krivičnim djelima trgovine ljudima.
Rezultati mješoviti
Crnogorske vlasti su nastavile sa naporima za zaštitu žrtava trgovine ljudima tokom prošle godine, iako su rezultati bili mješoviti. Vlasti su finansirale sve troškove skloništa za žrtve trgovine ljudima i obezbijedile medicinsku i pravnu pomoć, kao i stručnu obuku za žrtve, navode iz Stejt Departmenta.
"Vlasti su objavile da su upotrebljavale formalni mehanizam za postupanje policije prilikom upućivanja potencijalnih žrtava trgovine ljudima do vladinog skloništa. Ali, vlasti su saopštile da su identifikovane samo tri žrtve, od kojih su tokom 2008. godine dvije upućene u sklonište. Takođe, tokom izvještajnog perioda, najmanje 75 maloljetnika je privedeno zbog prosjačenja. Policija je utvrdila da to nijesu slučajevi trgovine ljudima i nijedno dijete nije uputila u vladino sklonište za žrtve trgovine ljudima koje ima smještajne kapacitete za djecu potencijalne žrtve. Policija je sprovodila racije u noćnim klubovima i na lokacijama gdje se bespravno gradi, ali nije prijavila dodatne slučajeve upućivanja u sklonište. U skladu sa zvaničnimm pravilima, vlasti su podsticale žrtve da učestvuju u istragama ili krivičnom gonjenju počinilaca trgovine ljudima; dugotrajni sudski postupci vodili su do produženih boravaka žrtava u skloništu i do odugovlačenja njihove repatrijacije dok su čekale na učešće u krivičnom postupku".
U izvještaju se navodi i da je u praksi malo žrtava zbog straha od odmazde učestvovalo u krivičnom gonjenju onih koji su ih trafikovali, osim što su dale izjave policiji; kao što je ranije uočeno, mnogi osuđeni trafikanti nijesu bili osuđeni na zatvorske kazne. Vlasti su saopštile da žrtve trgovine ljudima nijesu bile kažnjavane zbog nezakonitih djela koja su počinjena kao direktni rezultati činjenice da su oni bili predmet trgovine ljudima. Na osnovu crnogorskog zakona, vlasti mogu da obezbijede boravišni ili prebivališni status za žrtve strance, u zavisnosti od okolnosti slučaja.
Vlasti nijesu priznale da postoji problem trgovine ljudima u CG
"Vlasti su priznale da je trgovina ljudima regionalni problem, ali nijesu konkrento priznale da postoji problem te vrste u Crnoj Gori. Tokom izvještajnog perioda, vlasti su finansirale šest seminara za razna ministarstva uključena u borbu protiv trgovine ljudima i sprovele kampanju za podizanje svijesti u školama. Vlasti su takođe potpisale memorandum o razumijevanju sa NVO-ima kako bi se podspješila saradnja u borbi protiv trgovine ljudima. Vlasti su usvojile novi Akcioni plan decembra 2008. godine, koji će važiti tokom 2009. godine", navodi se u izvještaju.
kako se dodaje, vlasti nijesu finansirale direktnu nacionalnu telefonsku liniju za žrtve trgovine ljudima, ali su se obavezale da će to uraditi u budućnosti.
"Novi Koordinator je ponovo stavio u središte pažnje napore vlasti za borbu protiv trgovine ljudima, ponovo uvodeći redovne sastanke Radne grupe za borbu protiv trgovine ljudima. Tokom izvještajnog perioda nije bilo akcija na podizanju svjesnosti usmjerenih ka smanjenju tražnje za trgovinom ljudima u cilju seksualnog ili radnog eksploatisanja", zaključuje se u izvještaju.
Izvor: Ambasada SAD u Crnoj Gori
