Usvajanjem Akta o slobodi medija, novog propisa koji štiti evropske novinare i medije od političkog i ekonomskog uticaja, države članice Evropske unije obavezane su na nezavisnost medija, a zabranjuju se i svi oblici uplitanja u uredničke odluke.
Na Konferencije o budućnosti Evrope, Evropski Parlament (EP) je zaključio da su usvajanjem ovog akta uspjeli da odgovore na očekivanja građana EU. Propis je usvojen sa 464 glasova za, 92 protiv i 65 suzdržanih, objavljeno je na sajtu EP
Zaštita novinarskog rada
Vlastima je zabranjeno da vrše pritisak na novinare i urednike radi otkrivanja njihovih izvora, uključujući pritvor, sankcije, pretres redakcije ili instaliranje špijunskog softvera na njihove uređaje.
Parlament je zatražio detaljne zaštitne mjere koje bi omogućile korišćenje špijunskog softvera samo u nužnim slučajevima, uz sudski nalog za istragu teških krivičnih djela koja nose zatvorske kazne. Čak i u tim situacijama, subjekti će biti obaviješteni nakon sprovedenog nadzora i imaće pravo na prigovor sudu.
Urednička nezavisnost javnih medija
Da bi se spriječilo političko iskorištavanje javnih medija, direktori i članovi uprave trebaju da budu birani putem transparentnih i nediskriminatorskih procesa, te imati dugoročne mandate. Otpuštanje prije isteka mandata biće moguće samo ako neko ne ispunjava profesionalne standarde.
Finansirnje javnih medija mora biti transparentno i objektivno i osigurati održivost i predvidljivost.
Transparentnost vlasništva
Da bi se osiguralo transparentno vlasništvo medija i spriječilo uticanje interesa na izvještavanje, svi medijski subjekti koji se bave vijestima i aktualnim događajima, bez obzira na svoju veličinu, trebaju objaviti informacije o svojim vlasnicima u nacionalnoj bazi podataka.
Ove informacije trebaju obuhvatiti i to jesu li vlasnici direktno ili indirektno povezani s državnim vlasništvom.
Pravedna raspodjela državnog oglašavanja
Mediji će biti obavezni da prijave prihode dobijene od državnog oglašavanja i finansijske podrške koju primaju od države, uključujući i one iz drugih zemalja. Dodjela javnih sredstava medijima i internetskim platformama biće temeljena na javnim, proporcionalnim i nediskriminišućim kriterijumima.
Svi podaci o troškovima za državno oglašavanje, uključujući ukupan godišnji iznos i iznose po pojedinim medijima, biće dostupni javnosti.
Zaštita medijske slobode u Evropskoj uniji od velikih digitalnih platformi
Zastupnici su osigurali da u zakonu bude uključen mehanizam koji sprečava velike internetske platforme poput Facebooka, X-a (Twittera) i Instagrama da proizvoljno ograničavaju ili uklanjaju sadržaj nezavisnih medijskih izvora. Prije nego što platforme preduzmu bilo kakve korake, prvo će morati razlikovati neazvisne medije od drugih izvora.
Nakon toga, medijski izvori će dobiti obavještenje o namjeri platforme da ukloni ili ograniči njihov sadržaj, sa rokom od 24 sata za odgovor. Tek nakon što dobiju odgovor (ili ako ne dobiju odgovor u propisanom roku), platforme će moći da uklone ili ograniče sadržaj ako ne ispunjava njihove zahtjeve.
Medijski izvori će imati pravo da podnesu pritužbu tijelu za vansudske nagodbe i zatraže mišljenje Evropskog odbora za medijske usluge, novog evropskog tijela sastavljenog od nacionalnih regulatora, kako je predviđeno Evropskim zakonom o slobodi medija.
Izvor: EP
