Za javno ispoljavanje mržnje prema novinarkama do pet godina zatvora

Za teški govor mržnje prema novinarkama i ženama koje rade posao od javnog značaja od 22. septembra ove godine propisana je zatvorska kazna od šest mjeseci od pet godina.

Time je Ministarstvo pravde uvažilo inicijativu Društva profesionalnih novinara Crne Gore, koju je podržao Ženski klub Skupštine Crne Gore.  Jer,  problem rodno zasnovanog govora mržnje prema novinarkama, civilnim aktivistkinjama, političarkama, ženama uopšte je veoma prisutan na društvenim mrežama  a do sada je bio prekršaj, koji je novčano kažnjavan.

Član zakona čije su izmjene usvojene u septembru: Screenshot

Skupština Crne Gore usvojila je 16. septembra 2026. godine Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore , koji je stupio na snagu 22. septembra 2026. godine, kojim je propisano novo krivično djelo koje sankcioniše teške oblike govora mržnje.

Zatvorom od tri mjeseci do tri godine kažnjavaće se javno ispoljavanje govora mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, etiničkoj, seksulanoj orijentaciji.

Na inicijativu DPNCG uvedena je odredba kvalifikovanog oblika ovog krivičnog djela, za koju je zaprećena oštrija kazna ( od čest mjeseci do pet godina zatvora) ako se vrši prema osobama koje rade posao od javnog značaja.

https://dpncg.com/aktuelnosti/vijesti/658-inicijativa-prihvatljiva-ministartsvu-napadi-na-novinarke-poslanice-i-civilne-aktivistkinje-kao-kvalifikovani-oblik-krivicnog-djela-govor-mrznje

https://www.cdm.me/drustvo/dpncg-podnijelo-inicijativu-za-uvodenje-kvalifikovanog-oblika-krivicnog-djela-teski-govor-mrznje-prema-novinarkama-poslanicama-

https://rtcg.me/vijesti/politika/791220/bozovic-zene-koje-djeluju-u-javnom-prostoru-svakodnevno-suocene-sa-govorom-mrznje.html

DPNCG je inicijativu pokrenulo u julu 2025. godine, koja je ishodovala pozivinim rezultatom najviše uz podršku opozicione  poslanice Aleksandra Vuković – koja je u više navrata bila meta mizogenih napada kao i brojne naše koleginice.

Posljednjih godina primjetan je rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija, što je potvrdilo naše istraživanje. Dvije trećine predmeta formiranih u 205. i 2026., a taj trend se nastavlja i ove godine, odnosilo se na novinarke. Po njima su uglavnom postupali sudovi za prekršaje.

Očekujemo da će Državno tužilaštvo proaktivno prepoznavati i dosljedno procesuirati sve one koje u javnom prostoru ispoljavaju teški govor mržnje prema novinarkama i svim ženama koje rade posao koji je od javnog značaja.