Dok novinarka ispija kafu sa sagovornikom u podgoričkom restoranu, jedan policijski službenik motri na ljude u njenoj blizini. Pored toga što ne može da radi posao u bezbjednom okruženju i trauma koju je preživjela, suočena je i sa činjenicom da je njen zdravstveni karton u rukama neovlašćenih osoba, branilaca napadača - kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića.
Slučaj novinarke Pobjede Ane Raičković jedan je u nizu onih koji šalju lošu poruku o našem društvu i državi. Svako može napasti novinara ako mu se ne svidi njegov rad ili gdje je angažovan, a za malo novca ili uticaja, prijateljstva… zdravstveni podaci novinara, a onda i bilo kog građanina, mogu se naći u rukama neovlašćene osobe. I možda se pojaviti na društvenim mrežama.
Uzalud nam zakoni, zaštita ličnih podataka, kažnjivost napada na medijske poslenike, pooštrene kazne…Institucije su spore, a pravda upitna i teško dostižna.
Urednica rubrike “crne hronike” Ana Raičković treća je novinarka u Crnoj Gori koja ima policijsku zaštitu, jer je procijena Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da je ugrožena. Ona je ko zna koja po redu napadnuta zbog novinarskog posla, jer Crna Gora bilježi jedno ubistvo, više težih napada i desetine prijetnji i zastrašivanja medijskih poslenika. Koliko god se u posljednjem periodu nadležni pravosudni i policijski organi angažovali da procesuiraju napadače, oni ne posustaju od namjere da “pouče” novinare koje novinarstvo nije dobro.
Zoran Bećirović i njegovi saradnici, sa kojima je nedjeljno popodne provodio u kafanici, pokušali su jesenas batinama i uvredama da uvjere Anu Raičković da ne treba da sarađuje sa jednom televizijom.
“Ti radiš za narko kartel, ti si njihova plaćenica, tebe plaća narko kartel, kurvo jedna raspala, pušiš li im k**** ili te oni j***“ i dr..Viđi joj gaće kožne, viđi kakva si“ “, neke su uvreda upućenih novinarki a koje su završene vučenjem za kosu, udaranjem glavom po šoferšabjni, lupanjem auta.
Za to, preživljeni stres i traumu Zoran Bećirović osuđen je nepravosnažo 24.aprila na godinu dana zatvora, njegov tjelohranitelj, inače službenik MUP-a, Mladen Mijatović na deset mjeseci zatvora a sin Bećirovića, Luka Bećirović, na sedam mjeseci uslovne kazne. Ljubiša Dukić oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo jer je pokušao da smiri situaciju. Presuda je po žabi u Višem sudu u Podgorici.
Sudija Osnovnog suda Ilija Radulović je u obrazloženju opisao hronologiju napada grupe muškaraca na novinarku, čiji su glavni akteri bili Bećirovići i Mijatović, kojima je produžio pritvor.
Prema ocjeni sudije, Zoran Bećirović i Mijatović uporno i dugotrajno su narušavali tjelesni integritet novinarke, zbog čega, kako je naveo, nije bilo mjesta izricanju neke kazne osim zatvora.
Fizički nasrće i vrijeđa, na portalu nastavlja sa uvredama i klevetama: Bećirović nakon hapšenja, Foto: D.Malidzan/Pobjeda
Zašto napad nije u vezi sa profesijom
Postupajuća tužiteljka Romina Vlahović u optužnici, pa time nije bilo moguće ni u presudi, napad na novinarku nije tretirala po odredbama Krivičnog zakonika koje se tiču novinarskog posla.. Iz ODT tvrde da su izvršili pravilnu pravnu kvalifikaciju optužnim prijedlogom. Direktor Media centra, pravnik Goran Đurović kaže da napade na novinare treba tretirati kao krivična djela počinjena prema osobama koja obavljaju poslove od javnog značaja, ali je istovremeno nužno pooštriti minimalne kazne izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore.
„To je jedini ispravan i sistemski način rješavanja problema napada na novinare: pooštravanjem minimalih kazni i hrabrijim, pravednijim presudama sudova koji treba da dodjeljuju maksimalne zaprijećene kazne za napade na novinare, može se preventivno djelovati ka smanjenju ovih krivičnih djela“, saopštio je Đurović. Kaže da, dok se ne izvrše izmjene Krivičnog zakonika, opravdano je da tužilaštvo napade na novinare kvalifikuje drugim krivičnim djelima za koje je zaprijećena veća minimalna kazna.
Kao primjer tome navodi kvalifikaciju slučaj Ane Raičković. „Postupajuća tužiteljka je očigledno procijenila da krivično djelo treba kvalifikovati kao “nasilničko ponašanje” iz člana 399 Krivičnog zakonika , jer je zaprijećena kazna za ovo krivično djelo od šest mjeseci do pet godina zatvora. Da je Tužilaštvo označilo da je izvršeno krivično djelo “ugrožavanje sigurnosti” iz člana 168 Krivičnog zakonika, posljedica bi bila moguća manja kazna zatvora za izvršioce ovog krivičnog djela. Treba imati na umu da je za krivično djelo “ugrožavanje sigurnosti” zaprijećena kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora“, rekao je Đurović.
Strožije minimalne i maksimalne kazne zaprijećene su za krivična djela: teško ubistvo, teška tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti i prinuda, ako su počinjene prema licima koja obavljaju poslove od javnog značaja. Krivičnim zakonikom poslom od javnog značaja smatra se obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano sa povećanim rizikom za bezbjednost lica koje ga obavlja u oblasti javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći pred sudskim i drugim državnim organima. U toku su ponovo izmjene KZ-a a Sindikat medija inicirao je pooštravanje kazni.
Da li je u cilju odbrane sve dozvoljeno
Za one koji prate napade na novinare problemi tokom istrage i suđenja, ako do njih i dođe, nijesu iznenađenje. Nepotpisano priznanje o ubistvu Duška Jovanovića, slanje specijalaca da dovedu na saslušanje Mladena Stojovića, ignorisanje motiva za lažnu izjavu osumnjičenog za napad na Tufika Softića, ignorisanje motiva prvih prijetnji i napada na Oliveru Lakić… neki su od opstrukcija u istragama i kršenje prava oštećenih… Iako se radi o lakšim propustima, na listu “vjerovali ili ne” može se dodati zloupotreba zdravstvenih podataka Ane Raičković i kršenje prava zaštite novinarskih izvora.
Preko ovog drugog se olako prešlo jer je sudija u brzom postupku donio presudu, na koju se oštećena nije žalila. Ipak, nedopustvo je bilo da sudija tokom suđenja i bez posebnog rješenja, privremeno izuzme telefon novinarki kako bi vještak imao kvalitetniju verziju snimka koji je ona sačinila tokom napada. Standardi Savjeta Evrope, i sam temelj novinarskog posla, je zaštita novinarskih izvora. U vremenu razvoja tehnologije, u telefonu su mailovi, dokumenta, fotografije, kontakti zvaničnih i nezvaničnih izvora. Prema navodima jedne ekspertkinje koja je pratila slučaj ubijene Kiparske novinarke Dafne Karuane, njena porodica nakon tragedije nije dozvolila policiji da u cilju istrage uzme njen telefon – upravo zbog zaštite izvora.
Predsjednik Advokatske komore na rubu zakona i Kodeksa advokata: Danilo Mićović/ Foto:B.Pejović, Vijesti
Kada je u pitanju zaštita ličnih podataka, malo je izvjesno da dvoje branilaca Bećirovića, nijesu znali da su zdravstveni podaci među najzaštićenijim i da je neovlašćen pristup i korišćenje, zloupotreba. Incident kada su predsjednik Advokatske komore i bivša predsjednice skupštinskog Odbora za pravosuđe Danilo Mićovića i Marta Šćepanović ponudili Sudu ljekarske nalaze novinarke kako bi prikazali nevinost klijenta, još nije dobio epilog. Krivični, disciplinski, etički…
Da li tužioci istražuju i advokate Bećirovića: Marta Šćepanović/ Foto:Vijesti
Iz Osnovnog državnog tužilaštva su odgovorili da je u toku izviđaj i da “postupajuća državna tužiteljka preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje u cilju rasvetljavanja odlučnih činjenica”. Oni su to odgovorili na pitanje u kojoj je fazi izvidjaj koji je ODT pokrenulo u vezi dostavljanjem ličnih podataka novinarke Ane Raičković i njene medicinske dokumentacije iz Kliničkog centra braniocima Bećirovića.
Zaštitnik prava pacijenata Kliničkog centra potvrdio je ranije da su lični podaci Raičković zloupotrebljeni, kao i ombudsman Crne Gore. Da li je počinilac disciplinski odgovarao o da li KC sarađuje u istrazi, direktor te zdravstvene ustanove je u pisanom odgovoru naveo: “…Obavještavamo vas da smo u vezi sa predmetom neovlašćenog izdavanja medicinske dokumentacije koja se odnosi na novinarku Anu Raičković sproveli postupak utvrđivanja okolnosti pod kojima je došlo do distribuiranja ovog izvještaja za javnost. Dokumentaciju koju smo prikupili povodom konkretnog događaja, proslijedili smo uz prijavu Upravi policije na dalje postupanje. KC daće punu podršku i pružiće punu saradnju svim nadležnim organima u cilju rasvetljvanja konkretnog slučaja i otkrivanja počinilaca ovog dijela”, navodi se u odgovoru Aleksandra Radovića, direktora KC.
Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili da li su u toku sa mjerama KC u vezi curenja podataka. Jedan od ljekara iz KBC neformalno nam je objasnio da svako od njih ima šifru na koju ulazi u sistem, ali da se ponekad zbog hitnosti posla ona posuđuje medicinskim sestrama u KBC. Rekao je da je malo izvjesno da se uđe u trag osobi koja je podatke novinarke dala neovlašćenom licu i da to je jako loša i opasna praksa po pacijente KBC.
Jedan od stubova pravosuđa “pravi se mrtav”
U vezi sa tim, Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) zatražilo je sredinom aprila od Advokatske komore da utvrdi da li su advokati Danilo Mićović i Marta Šćepanović prekršili Kodeks profesionalne etike, kada su na suđenju ponudili kao dokaz podatke o zdravstvenom stanju te novinarke. Oni su citirali Etički kodeks Komore u kome piše da je 'advokat dužan da svoju profesiju obavlja savesno, brižljivo, odlučno, blagovremeno…uz upotrebu svih svojih znanja i sposobnosti i svih pravno dopuštenih i opravdanih sredstava'. Takođe i da advokat sme da koristi samo dopuštena i časna sredstva i dane sme da sudeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju prava. Do danas, iz Advokatske komore nije stigla ni potvrda da su dobili mail, a kamoli odluka Disciplinskog tužioca, Upravnog odbora da je šef Komora neetički branio krijenta…
“S obzirom da bi Advokatska komora trebalo biti jedan od stubova pravne države, nadamo se da našu inicijativu neće ignorisati i da će odluku donijeti prije ODT Podgorica, koje je pokrenulo krivičnu istragu ovim povodom," naveli su iz DPNCG, koji je naišao na zid ćutanja i solidarisanje strukovne asocijacije sa nečasnim sredstvima svog predsjednika.
Novinarka Pobjede napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem.
Goran Đurović ističe da “ovaj slučaj je jedan od onih koji mogu biti prekretnica u radu pravosudnih organa. Vrijeme je da se pošalje jasna poruka svima koji vrše napade na novinare zbog njihovog posla.”
Iz ODT Podgorica su odgovorili da je povodom više prijava koje je podnijela novinarka, izmedju ostalog i zbog komentara na portalu aktuelno.me, formirano šest predmeta. Javnosti je jedino poznato da je ODT utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela u postupanju bliskog prijatelja i dugogodišnjeg poslovnog saradnika Zorana Bećirovića Vukote Popović, kada je 28. marta mobilnim telefonom ispred sudnice Osnovnog suda fotografisao novinarku i njenu koleginicu iz redakcije. Tužilaštvo je povjerovalo njegovoj tvrdnji da je ustvari fotografisao drugu osobu, a da su se novinarke našle u kadru i da nije ni znao ko su one. Sve to nakon što je prethodno pratio suđenje Bećiroviću zbog napada. Izjavi novinarke da se osjećala ugroženo tužioci su preveli u obavještenje da može privatno da goni Popovića.
Policajac incident proveo u toaletu
Paralelno sa krivičnim postupkom u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) se vodi disciplinski postupak protiv Bećirovićevog dugogodišnjeg telohranitelja, koji je jedanput izbjegao odgovornost zbog nasrtanja na novinara Vladimira Otaševića. Ovaj put iz MUP-a pod prijetnjom privođenja pozivaju Anu Raičković da dođe da svjedoči protiv Mijatovića, ne vodeći računa da je ponovo viktimiziraju i da već u sudskim spisima imaju sve izjave o događaju.
I dok će se na ishod postupka protiv Mijatovića pričekati, za policijskog službenika Srđana Koraća je već utvrđeno da nije postupao neprofesionalno. On skoro 20 minuta, koliko je trajao incident, boravio u toaletu i navodno ništa nije vidio. Za slučaj je njegovo prisustvo važno jer je u tom trenutku on kontakt osoba u CB Podgorica za prijavu napada na novinare. Iz unutrašnje kontrole MUP-a saopštili su DPNCG da nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju policijskog službenika Koraća.
“U sprovedenom postupku unutrašnje kontrole, na osnovu cjelokupne dokumentacije (sa video snimkom predmetnog događaja) koja je izuzeta od Uprave policije, kao i izjava datih u postupku unutrašnje kontrole od strane policijskih službenika, nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi mogli ukazati na nezakonito ili neprofesionalno postupanje policijskog službenika K.S. u vezi sa predmetnim događajem”, stoji u odgovorima MUP-a. Dodaju da su izvještaj dostavili nadležnom tužilaštvu na ocjenu da li u radnjama Koraća ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Jesu li novinari bezbjedni
Slučaj Ane Raičković jedan je u nizu napada na novinare zbog posla kojim se bave. U koordinaciji kancelarije OEBS u Podgorici, Savjeta Evrope, Komisije za praćenje propusa u istragama napada na novinare, civilnog sektora, pripremaju se precizne procedure za postupanje u ovakvim situacijama. Od toga kome novinar da se obrati, kako policijski službenik da se ophodi u takvim prilikama, kako da se preduprede napadi i izricanje niskih kazni. Ministarstvo pravde prihvatilo je inicijativu da se ponovo pooštre kazne za napade na novinare.
Ali, iz ovog i svih prethodnih slučajeva jasno je da oni koji treba da zaštite novinare i kazne napadače nemaju dovoljno znanja, senzibiliteta a ni razumijevanja uloge novinara u društvu. Zato poslije svih utvrđenih procedura treba senzibilisati sudije, tužioce i advokate, ali i same novinare jer većina ne razumije potrebu da odmah prijavi napad i prijetnju, da se obrati strukovnoj ili sindikalnoj asocijaciji.
Autorke: Alisa Hajdarpašić, Mila Radulovi
Urednica: Vesna Rajković Nenadić
Objavljeno: 10.juna 2025.
Tekst je dio projekta „Efektivna prevencija i zaštita novinara u Crnoj Gori“ koji sprovode Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Udruženje za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Hanns Seidel fondacija uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije, Ministarstva javne uprave i partnera.
